Plave su oči relativno nov dodatak ljudskome rodu. Vjeruje se da su originalno svi imali smeđe oči a da su se plavooki počeli pojavljivati tek prije nekih 10.000 godina.
Procijenjuje se da danas između 20% i 40% Europljana ima plave oči, ali točan razlog za to nije poznat. Pretpostavlja se da se radi o genetskoj mutaciji. Pretpostavlja se da je gen preživio jer su ljudi s tom bojom očiju smatrani fizički privlačnijim pa su imali više prilike množiti se.
Boju očiju određuje količina pigmenta u šarenici oka. Puno pigmenata – smeđe oči, manje pigmenata – zelene oči, malo ili nimalo pigmenata – plave oči. Čak 16 gena određuje boju očiju, ali dva glavna su HERC2 i OCA2, s time da HERC2 skluži kao prekidač koji aktivira OCA2, a ovaj zatim aktivira proteine koji proizvode pigmente.
Ako i jedan od ova dva gena mutira i prestane vršiti svoju funkciju, prekida se lanac reakcija te proteini ne stvaraju pigmente. A rezultat toga su plave oči.
Roditelji smeđooki, a dijete plavooko
Svatko ima po dva od svake vrste gena u svome tijelu, po jedno od oca i od majke. Tako ako jedan roditelj ima mutirani OCA2 gen, a drugi sve normalne, i dijete će imati smeđe oči.
Ali ako oba roditelja imaju mutirani OCA2, postoji 25% šanse da će dijete imati plave oči. Teoretski, skriveni mutirani OCA2 mogao bi se prenositi kroz obitelj generacijama, bez da itko ima plave oči.
Istraživanje provedeno na sveučilištu u Kopenhagenu proučavalo je DNK plavookih osoba, i otkrilo da ih je 99,9% imalo mutaciju u OCA2 genu koja ga je učinila beskorisnim. Zbog toga znanstvenici vjeruju da svi plavooki ljudi možda potječu od jednog jedinog zajedničkog pretka.
Što znači da su svi plavooki u stvari rođaci.
