Građani Rima su 25. travnja 799. godine napali papu Lava III. Napadači su bili pristalice prethodnog pape Hadrijana I. Htjeli su zarobiti Lava, oslijepiti ga i odrezati mu jezik. Tako on više ne bi mogao biti papa. Lav je uspio pobjeći i zaštitu je potražio s onu stranu Alpa. Taj zaštitnik je bio franački kralj Karlo Veliki. Karlo je zaključio da se Lav mora opravdati prisezanjem na evanđelja, što je 23. prosinca 800. i učinio te je tek tada priznat za zakonitog posjednika papinskih insignija. Dva dana poslije papa Lav III., za vrijeme proslave Božića u crkvi svetog Petra, Karlu Velikom iznenada je stavio krunu na glavu i okrunio ga za cara. Tako je prvi puta od 476. godine i pada Zapadnog Rimskog carstva Zapad ponovno imao cara.
